Zaštita Podataka – Blog Data Solutions Laboratorije

Tag: Samsung SSD 256GB

Samsung 256GB SSD se na Amazonu prodaje za 180 Evra?

od autora: dana: Jun.19, 2012, u kategoriji Vesti

Na Amazonu se prodaje Samsung 256GB solid state disk (SSD 830) za 145 funti ili oko 180 Evra, što je trenutno najjeftiniji model na tržištu. Prodaje se zajedno sa “free” verzijom Norton Ghost 15 i softverom koji pretvara vaš hard disk u eksterni disk?

Obzirom da je verzija Norton Ghost 15 iznosi oko 55 Evra po licenci, može se reći da je ovo prilično dobra ponuda, pogotovo što možete da iskoristite Norton 360 V6 samsung256ssd-zastitapodatakaza nešto više od 30 Evra. Disk je formata 2.5 inča sa SATA vezom (6Gbps) i dolazi sa Samsung Magician softverom za konfigurisanje SSD uređaja, brzina odziva slučajnog sektora je do 80.000 IOPS (sekvencijalno čita brzinom do 520mb/s), slučajno upisuje do 36000 IOPS (sekvencijalni upis je do 400 mb/s) i tri godine garancije.

Samsung koristi all-in-house rešenja koja se sastoje od naslaganih DDR NAND flash čipova baziranih na 20nm tehnologiji pojedinačno dizajniranih za prenos podataka brzinom do 133mb/s, ARM9-MCX kontrolera sa tri jezgra i 256MB DDR2 DRAM keš memorije.

Obzirom da cena modela od 64GB na Amazonu iznosi oko 80 Evra, a 128GB se može kupiti za oko 140 Evra, ukoliko se odlučite za ovu Samsungovu ponudu dodajući još oko 40 Evra dobićete duplo veći kapacitet. Upravo je ovo razlog što je Samsung SSD 830 trenutno je najprodavaniji SSD na Amazonu.

U Srbiji se SSD mediji od 256GB prodaju za oko 300 Evra u maloprodaji. Dodate li na onih 180 Evra troškove transporta, carine i poreza može se dogoditi da dobijete kvalitetan i brz SSD medij za oko 50 Evra jeftinije od onih dostupnih na našem tržištu. Ukoliko niste u mogućnosti da iz Srbije naručite ovaj medij uvek se možete obratiti prijatelju ili rođaku koji živi sa druge strane nevidljive ograde (mislim na one u EU ili Americi).

Za blog prve laboratorije za spašavanje podataka i kompjutersku forenziku u Srbiji iz Toronta, Meesha Sharo.

Ostavi komentar :, , , , , , , vise...
  1. Meesha Sharo

    Autor ovog članka, Meesha Sharo o sebi piše:

    Rođen u Metkovicu, Hrvatska, živi i radi u Kanadi. Na blogu surađuje na temama koje se bave novim modelima tvrdih i SSD diskova.

Na blogu još o tome pišu...

  1. Ana Vujovic

    “Zdravo demokratijo – Zbogom ACTA!”

    Iako su u februaru 22 zemlje EU ratifikovale ACTA sporazum,  Evropska komisija juče je zvanično glasala protiv ACTA sporazuma ističući da je Evropi potreban zakon koji će štititi intelektualnu svojinu i boriti se protiv piraterije, ali da je ovaj sporazum previše nejasan i, samim tim, ugrožava individualnu slobodu građana.  Evropski komesar za trgovinu, Karel De [...]

    Autor: Ana Vujovic | Objavljeno u kategoriji: Vesti

  1. Ana Vujovic

    22 zemlje EU ratifikovale ACTA-u

    Na jučerašnjoj ceremoniji u Tokiju, 22 zemlje Evropske unije potpisale su ACTA sporazum. O ACTA-i (skraćeno od Anti-Counterfeiting Trade Agreement), se razgovara i pregovara još od 2008. godine, često iza čvrsto zatvorenih vrata, pa je, samim tim i veoma aktualna tema. Američki portal Mashable – Slična je aktima koje je američki kongres nameravao da usvoji, [...]

    Autor: Ana Vujovic | Objavljeno u kategoriji: Vesti

Showcase

Kako su nastali kompjuterski virusi?

Prvi akademski rad o teoriji kompjuterskih virusa (iako termin "kompjuterski virus" još nije bio u upotrebi u to vreme) je zabeležen 1949. godine od strane John von Neumann-a koji je držao predavanja na Univerzitetu u Illinoisu o 'teoriji i organizaciji kompleksnih automata ". Rad von Neumann-a je kasnije objavljen kao "Teorija o samo-reprodukciji automata". U svom eseju von Neumann je opisano kako kompjuterski program može biti projektiran tako da se sam reprodukuje.

Godine 1972. Veith Risak je objavio članak "Samo-reprodukujući automati sa minimalnom razmenom informacija". U članku se opisuje potpuno funkcionalni virus napisan u asembleru za SIEMENS računarski sistem 4004/35, a mnogi smatraju da je prvi pravi predak današnjih virusa bio je Prevading animal koji je bio sposoban da se nadodaje na druge programe na UNIVAC 1108 računarskom sistemu.