Zaštita Podataka – Blog Data Solutions Laboratorije

Tag: magnetni medij

Bajt u samo 12 atoma

od autora: dana: Jan.13, 2012, u kategoriji Vesti

Kako prenose svetski mediji istrazivaci IBM laboratojije u San Hozeu, Kalifornija uspeli su da smeste bajt podataka u novu generaciju magnetnog medija i svega 12 atoma.
Naučnici naime veruju da su na ovaj način uspeli da dosegnu krajnje limite postojeće fizike u kreiranju magnetnih medija. Sebastijan Lot, vodja naučno-istraživačkohg tima IBM-a za BBC kaže: “Ustaljeni je trend da se kapacitet magnetnih medija uvećava duplo na svakih godinu dana. Cilj projekta da ustanovimo koliko daleko možemo da idemo i da li postoji mogućnost da smestimo bit u jedan atom.” “Verujem da resenje postoji”, dodaje Lot, “iako u ovom trenutku imamo problem sa rasipanjem ili gubitkom informacije usled tzv. kvantnog efekta.”

Bit informacije je vrednost 0 ili 1 i kao takvu je treba zapisati i kasnije pročitati. Niz bitova najčešće osam cini reč ili bajt. Tim koji predvodi Lot uspela je tako da ovu osmobitnu vrednost zapiše u 12 atoma bez gubitaka ili rasipanja. Postupak kreiranja jedne ćelije ogleda se u rasporedjivanju pojedinačnih atoma pomoću STM-a (skenirajuci tunelski mikroskop) na veoma niskim temperaturama, blizu apsolutne nule. “Postojeći magnetni mediji limitirani su veličinom jedne celije u koju se može zapisati podatak iz prostog razloga što feromagnetni materijali na kojima su bazirani nisu pouzdani ukoliko se ćelija smanjuje. Ukoliko ona postane dovoljno mala magnetno polje će se rasipati sa susednim i na taj način gubiti zapisani podatak. Cilj našeg istrazivanja je da pronadjemo materijale i tehnologiju potrebnu za proizvodnju koji će nam dozvoliti da dalje povećavamo kapacitet medija. Verujem da ćemo uspeti da stabilizujemo celiju za rad na sobnoj temperaturi ukoliko povfecamo broj atoma na 150 ili cak 200 za jedan bit.”, zaključuje Sot.
Danas je potrebno oko milion atoma za zapis jednog bita što navedenoj tehnologiji omogućava da u istom prostoru uskladišti oko 80000 puta više informacija. Znaci li to da uskoro stižu diskovi od 100 Petabajta?

Igor Sestanj, Klivlend, SAD

Ostavi komentar :, , , , , vise...
  1. Autor ovog članka, Igor Šestanj o sebi piše:

    Osnivač kompanije Data Solutions čija laboratorija od 2003. godine vrši spašavanje podataka, kompjutersku forenziku i dalji razvoj tehnologije za pristup digitalnim medijima koji su neispravni iz bilo kog razloga. Jedri po Severnoj Americi i razmišlja kako da napravi svemirski brod.

Na blogu još o tome pišu...

  1. Ana Vujovic

    “Zdravo demokratijo – Zbogom ACTA!”

    Iako su u februaru 22 zemlje EU ratifikovale ACTA sporazum,  Evropska komisija juče je zvanično glasala protiv ACTA sporazuma ističući da je Evropi potreban zakon koji će štititi intelektualnu svojinu i boriti se protiv piraterije, ali da je ovaj sporazum previše nejasan i, samim tim, ugrožava individualnu slobodu građana.  Evropski komesar za trgovinu, Karel De [...]

    Autor: Ana Vujovic | Objavljeno u kategoriji: Vesti

  1. Ana Vujovic

    22 zemlje EU ratifikovale ACTA-u

    Na jučerašnjoj ceremoniji u Tokiju, 22 zemlje Evropske unije potpisale su ACTA sporazum. O ACTA-i (skraćeno od Anti-Counterfeiting Trade Agreement), se razgovara i pregovara još od 2008. godine, često iza čvrsto zatvorenih vrata, pa je, samim tim i veoma aktualna tema. Američki portal Mashable – Slična je aktima koje je američki kongres nameravao da usvoji, [...]

    Autor: Ana Vujovic | Objavljeno u kategoriji: Vesti

Showcase

Kako su nastali kompjuterski virusi?

Prvi akademski rad o teoriji kompjuterskih virusa (iako termin "kompjuterski virus" još nije bio u upotrebi u to vreme) je zabeležen 1949. godine od strane John von Neumann-a koji je držao predavanja na Univerzitetu u Illinoisu o 'teoriji i organizaciji kompleksnih automata ". Rad von Neumann-a je kasnije objavljen kao "Teorija o samo-reprodukciji automata". U svom eseju von Neumann je opisano kako kompjuterski program može biti projektiran tako da se sam reprodukuje.

Godine 1972. Veith Risak je objavio članak "Samo-reprodukujući automati sa minimalnom razmenom informacija". U članku se opisuje potpuno funkcionalni virus napisan u asembleru za SIEMENS računarski sistem 4004/35, a mnogi smatraju da je prvi pravi predak današnjih virusa bio je Prevading animal koji je bio sposoban da se nadodaje na druge programe na UNIVAC 1108 računarskom sistemu.