Zaštita Podataka – Blog Data Solutions Laboratorije

Tag: Intel

Konfiguracija hard diskova za video montažu

od autora: dana: Jul.13, 2012, u kategoriji Blog, Tehnologija

Prošle nedelje sam imao priliku da po ko zna koji put cele noći sastavljam mašinu za montažu sa jednim kreativnim kolegom i prijateljem odavde. Akciju smo započeli još nedelju dana ranije kada me je zamolio da mu pomognem pri kofigurisanju čitavog sistema – od izbora hard diskova i ostalih komponenti preko nabavke i instalacije svog potrebnog hardvera i softvera do rešenja za skladištenje i bekapovanje njegovog HD video materijala. Sada, kada sistem mog prijatelja radi punom parom, poželeo sam da podelim celo to iskustvo i sa vama u nekoliko praktičnih članaka ovde na blogu.

Nekadašnja radna stanica za montažu, čuvena Muviola                                         Foto: Vanja Srdić

Ako ste preiskusni montažer, snimatelj ili animator, verujem da sve ovo znate već eonima. Ali dosta vas mladjih i starijih se verovatno još češka po glavi i pita, kao i ja nekada, kako najbolje kofigurisati radnu stanicu za video montažu. Vreme, lično iskustvo i mnogi primeri kolega “filmadžija” dokazali su nebrojeno puta da je sledeća konfiguracija najpreporučljivija:

C: Sistemski Disk (boot drive). 500Gb i veći. Disk brzine 7200 RPM će biti dovoljan, ali ako želite brže podizanje sistema i brže otvaranje vaših aplikacija, najbrža opcija trenutno je SSD disk.

D: RAID za video materijal. Može biti integrisani ili eksterni sistem. Od eksternih, sjajno su se pokazali RAID sistemi kompanija G-Tech i Glyph.

  • Opcija 1: Dva hard diska u RAID-0 nizu imaju odlične performanse i vrednost. 2 puta 2TB daće vam 4TB prostora za skladištenje podataka, ali nećete imati nikakvu redundantnost ako jedan od hard diskova “umre”.
  • Opcija 2: Četiri hard diska u RAID-5 nizu. Ova opcija će vam obezbediti i performanse i preko potrebnu redundantnost. 4 puta 2TB daće vam 6TB prostora za skladištenje vaših podataka.

E: Disk za video eksportovanje. Zaseban 7200 RPM ili brži disk. Razmotrite dobro opciju SSD diska ovde. Vaši video-eksporti će biti brži i jednostavniji ako finalne fajlove izvozite na posvećeni fizički hard disk nego na D: RAID. Još jedna zgodna stvar je da taj posvećeni E: disk možete koristiti za vaše redovne bekape, foto i audio arhive, i sl.

Šta vas sprečava da konfigurišete jedan veliki RAID-0 za sav vaš video materijal?

Nikako nije preporučljivo setovati jedan RAID-0 da u isto vreme bude i sistemski disk i video skladište. To će negativno uticati na sve performanse vaše montaže. Sistemski disk će konstantno zapisivati i čitati male bitove podataka koji su mu potrebni za rad, a to će biti potpuno protiv vaše želje i preke potrebe da kontinuirano čitate i zapisujete ogromne video fajlove u isto vreme. Za video montažu uvek treba imati poseban disk ili RAID sistem posvećen isključivo vašim video fajlovima.

Šta se događa sa SCSI diskovima danas?

SCSI diskovi su svakako bili najboljji za skladištenje video materijala, ali ti dani su odbrojani sa pojavom SATA tehnologije. Iako su SCSI diskovi brži, pouzdaniji i bolji nego SATA diskovi, oni su takođe i dosta skuplji, samim tim i neisplativi za video montažu kad sve ostale segmente video produkcije uzmete u obzir. Možete dobiti bolju cenu i bolje performanse sa SATA RAID sistemom nego sa SCSI diskom.

A koja je priča sa SSD diskovima?

Iako smo svi ljubitelji brzih SSD diskova, nažalost i dalje su skupi u odnosu na koliki prostor za skladištenje pružaju. Baš zbog ovih visokih cena, SSD diskovi još uvek nisu praktični za sladištenje video materijala, ali polako idemo ka tome. Trenutno na tržištu postoje SSD diskovi većih kapaciteta od kojih bi ste mogli da napravite opasan RAID – tu je Intelova SSD 910 serija diskova zapanjujućih brzina i cena – njihov SSD disk od 400GB je oko 2.000$, a verziju od 800GB možete nabaviti za nešto preko 4.000$. Ako mene pitate, kada budemo u mogućnosti da kupimo 1TB SSD disk za oko 500$, bićemo svedoci ozbiljnog pomaka sa RAID video skladištenja ka SSD skladištenju, i ko zna – možda čak vidimo i pristupačnu eksternu varijantu SSD RAID-5 sistema. Verujem da smo godinu-dve dana daleko od svega toga. Naravno, ništa vas ne sprečava da instalirate SSD disk kao C: sistemski disk (SSD od 256GB je oko 300$) ili kao E: disk za eksport finalnih videa – verujte mi, dobićete neverovatne rezultate. Sistem će vam se butovati kako ste oduvek maštali, a vaši programi će se otvarti munjevrtom brzinom.

Priču nastavljamo sledeće nedelje u članku “Skladištenje HD video materijala (1) – Pet najbitnijih pravila“.

 

 

 

 

 

Ostavi komentar :, , , , , , , vise...
  1. Vanja Srdic

    Autor ovog članka, Vanja Srdic o sebi piše:

    Dugogodišnji saradnik kompanije Data Solutions u sektoru marketinga. Po zanimanju reditelj, snimatelj i producent. Živi i radi u Njujorku odakle šalje najnovije vesti iz savremenih veb-tokova.

Na blogu još o tome pišu...

  1. 25 godina “Flash” memorije

    Ove se godine navršava 25 godina od kada je Toshiba komercijalizovala izum Dr. Fujio Masuoke, flash memoriju. Dr. Masuoka je dizajnirao prve flash memorije u laboratorijama Toshibe početkom osamedesetih godina prošlog veka, a anegdota kaže da je ime “flash” poteklo od kolege Shoji Arziumija koga je proces brisanja memorije asocirao na blic sa kamere ili [...]

    Autor: Igor Šestanj | Objavljeno u kategoriji: Tehnologija

  1. bubke

    Backup u oblaku

    Skladištenje podataka u “oblaku” postalo je dostupno svima. Prednosti ovakvog načina skladištenja uvidele su kako velike kompanije, tako i pojedinci. Sve što je potrebno da bi Vam podaci uvek bili dostupni je Internet konekcija i uređaj kojim pristupate Internetu. Više nije bitno da li je to desktop računar, laptop računar, tablet ili smart phone. Ali [...]

    Autor: bubke | Objavljeno u kategoriji: Tehnologija

Showcase

Kako su nastali kompjuterski virusi?

Prvi akademski rad o teoriji kompjuterskih virusa (iako termin "kompjuterski virus" još nije bio u upotrebi u to vreme) je zabeležen 1949. godine od strane John von Neumann-a koji je držao predavanja na Univerzitetu u Illinoisu o 'teoriji i organizaciji kompleksnih automata ". Rad von Neumann-a je kasnije objavljen kao "Teorija o samo-reprodukciji automata". U svom eseju von Neumann je opisano kako kompjuterski program može biti projektiran tako da se sam reprodukuje.

Godine 1972. Veith Risak je objavio članak "Samo-reprodukujući automati sa minimalnom razmenom informacija". U članku se opisuje potpuno funkcionalni virus napisan u asembleru za SIEMENS računarski sistem 4004/35, a mnogi smatraju da je prvi pravi predak današnjih virusa bio je Prevading animal koji je bio sposoban da se nadodaje na druge programe na UNIVAC 1108 računarskom sistemu.