Zaštita Podataka – Blog Data Solutions Laboratorije

Tag: hard disk

HDD ili SSD?

od autora: dana: May.22, 2013, u kategoriji Tehnologija

Da li je vreme da hard diskove u svojim desktop računarima konačno zamenimo sa boljim i bržim SSD diskovima?

SSD diskovi (Solid State Drive) pojavili su se na tržištu ne tako daleke 2008. godine. Tada su bili prilično skupi i pristupačni samo ograničenom broju korisnika koji su bili spremni da plate visoku cenu zarad udobnijeg rada. U poslednje vreme cena SSD diskova konstanto pada, a očekuje se da će uskoro toliko pasti da će SSD diskovi postati standardni deo svakog računara.

Ako želimo da napravimo poređenje karakteristika hard diska i SSD diska, ono što ima smisla porediti su memorijski kapacitet, brzina čitanja i upisa podataka i naravno cena. Neosporno je da su cena i memorijski kapacitet još uvek na strani klasičnog hard diska i to je u osnovi razlog zašto još uvek svi mi nismo prešli na SSD diskove. Ali ako govorimo o brzini rada, SSD je neprikosnoven i predstavlja najbolje i najjednostavnije rešenje kako da ubrzamo naš računar i da dobijemo mnogo bolje performanse. Ugradnjom SSD diska ubrzaćemo upis i čitanje podataka 10 do 15 puta u odnosu na neki standardni hard disk čija je brzina rotacije 7.200 obrtaja u sekundi, dok će se brzina pristupa podacima povećati za čak oko 200 puta i za razliku od hard diska vreme pristupa je potpuno ujednačeno.

 ssd disk

Sama ugradnja SSD diska ne predstavlja veći problem s obzirom da se uglavnom isporučuje tzv. ”Upgrade Kit”, komplet za brzu i jednostavnu instalaciju sa svim potrebnim kablovima, adapterima, drajverima i softverom, kao i vrlo praktična specijalna kutija u koju kada stavimo SSD disk, on postaje externi disk sa USB konekcijom.

Kako stvari stoje, najverovatnije već u bliskoj budućnosti SSD diskovi će u potpunosti zameniti klasične hard diskove, a za sada ukoliko želite dovoljno memorijskog kapacitata i pri tome najveću moguću brzinu rada naša preporuka je da napravite praktičnu kombinaciju i to na sledeći način: Nabavite SSD disk nekog manjeg kapacitata i na njega instalirajte sistemske fajlove i bitne aplikacije koje koristite svakodnevno, a klasičan hard disk velikog kapaciteta neka vam služi za skladištenje podataka. To je za sada najoptimalnija moguća kombinacija kada su u pitanju cena, brzina rada i količina raspoložive memorije.

 

Slika: Kingston.com

Ostavi komentar :, , , vise...
  1. bubke

    Autor ovog članka, bubke o sebi piše:

    Dugogodišnji IT novinar

Na blogu još o tome pišu...

  1. 25 godina “Flash” memorije

    Ove se godine navršava 25 godina od kada je Toshiba komercijalizovala izum Dr. Fujio Masuoke, flash memoriju. Dr. Masuoka je dizajnirao prve flash memorije u laboratorijama Toshibe početkom osamedesetih godina prošlog veka, a anegdota kaže da je ime “flash” poteklo od kolege Shoji Arziumija koga je proces brisanja memorije asocirao na blic sa kamere ili [...]

    Autor: Igor Šestanj | Objavljeno u kategoriji: Tehnologija

  1. bubke

    Backup u oblaku

    Skladištenje podataka u “oblaku” postalo je dostupno svima. Prednosti ovakvog načina skladištenja uvidele su kako velike kompanije, tako i pojedinci. Sve što je potrebno da bi Vam podaci uvek bili dostupni je Internet konekcija i uređaj kojim pristupate Internetu. Više nije bitno da li je to desktop računar, laptop računar, tablet ili smart phone. Ali [...]

    Autor: bubke | Objavljeno u kategoriji: Tehnologija

Showcase

Kako su nastali kompjuterski virusi?

Prvi akademski rad o teoriji kompjuterskih virusa (iako termin "kompjuterski virus" još nije bio u upotrebi u to vreme) je zabeležen 1949. godine od strane John von Neumann-a koji je držao predavanja na Univerzitetu u Illinoisu o 'teoriji i organizaciji kompleksnih automata ". Rad von Neumann-a je kasnije objavljen kao "Teorija o samo-reprodukciji automata". U svom eseju von Neumann je opisano kako kompjuterski program može biti projektiran tako da se sam reprodukuje.

Godine 1972. Veith Risak je objavio članak "Samo-reprodukujući automati sa minimalnom razmenom informacija". U članku se opisuje potpuno funkcionalni virus napisan u asembleru za SIEMENS računarski sistem 4004/35, a mnogi smatraju da je prvi pravi predak današnjih virusa bio je Prevading animal koji je bio sposoban da se nadodaje na druge programe na UNIVAC 1108 računarskom sistemu.