Zaštita Podataka – Blog Data Solutions Laboratorije

Arhiva izabranog autora

HD video skladištenje (2) – Video formati, gigabajti i nizovi diskova

od autora: dana: Sep.06, 2012, u kategoriji Blog, Tehnologija

Koliko vam je prostora potrebno za HD video na vašem hard disku – u potpunosti zavisi od toga koju vrstu kompresije koristite tokom montaže. HDV materijal zauzima skoro isti prostor kao i DV – oko 13GB po satu, dok će vam savremeni ProRes 422, DNxHD ili DVC Pro HD zauzeti 4 puta više prostora, preko 60GB po satu. Nekompresovani HD materijal traži 500Gb po satu, skoro 50 puta više nego kompresovani HD video. Plus, nekompresovanom HD-u je potreban i znatno brži protok (throughput). Samo jedan, single stream nekompresovanog HD materijla zahteva preko 100MB/sekundi! Video kartice za beleženje (capture) nekompresovanog HD videa i nisu toliko skupe danas, ali kada tome dodate i cenu potrebnog prostora za skladištenje, doćićete do zaključka da montiranje nekompresovanog HD-a zahteva skupu opremu.

Za ovu priliku sam pripremio jednu zanimljivu i praktičnu tabelu savremenih video formata i prostor koje oni zauzimaju u datom vremenskom okviru. Nadam da će vam dobro doći prilikom donošenja bitnih montažerskih odluka!

Koje sve RAID konfiguracije postoje i kako se koriste za skladištenje video materijala?

  • RAID 0 ili stripe je sistem od dva ili više hard diskova koji se preklapaju kako bi obezbedili maksimalni kapacitet. Kompjuter vidi sve ove diskove kao jedan, zaseban, veliki hard disk. Znači da ako imate dva diska od 250Gb dobićete 500GB ukupnog prostora za korišćenje.

Prednost: Maksimalni kapacitet. | Mana: Ukoliko jedan od diskova u nizu otkaže, podaci su izgubljeni.

  • RAID 1 se često naziva mirroring. Diskovi u nizu imaju iste podatke na sebi. Jednostavan razlog je zaštita vaših dragocenih podataka. Ako jedan disk zakaže, još uvek imate sve vaše podatke netaknute na kopijama. To znači da je ukupan kapacitet za skladištenje na RAID-1 sistemu velik koliko i vaš jedan disk u njemu. Ako imate dva diska od 250GB u RAID-1 sistemu dobićete samo 250GB prostora na korišćenje.

Prednost: Maksimalna moguća zaštita meštenih podataka. | Mana: RAID-1 se ne preporučuje za video montažu zbog manjeg prostora za skladištenje video materijala, a i ukupna brzina protoka (throughput) je najčešće manja nego na zasebnom disku.

  • RAID 0+1 je jedan od načina da pokupite sve beneficije brzine protoka RAID-0 sistema i zaštite podataka RAID-1 sistema. Za ovo će vam biti potrebno minimum četiri hard diska u formaciji sa dva para striped diskova.

Prednost: Dobra kombinacija maksimalne brzine protoka i zaštite podataka. | Mana: Ukupno je potrebno minimum dva puta više diskova koji čine originalni stripe niz. Slabije performanse.

  • RAID 5 se pokazala kao najbolje rešenje kada su potrebne maksimalne performanse uz relativno dobru zaštitu podataka. RAID 5 dozvoljava upotrebu parity-a. Parity je matematička formula kojom se određeni bit pretvara u niz bitova koji se zatim upisu na više diskova. Gubitkom jednog od diska u nizu podaci su i dalje sacuvani. Koristeći primer naveden ranije četiri diska od 250GB imaće ukupno 750GB uz bolje performanse nego stripe i određeni nivo zaštite. Osim RAID -5 konfiguracije postoje i druge konfiguracije nizova koje koriste parity npr. RAID 2, RAID 3, RAID 4, RAID 6 )

Prednost: Kombinacija maksimalne brzine protoka i zaštite podataka bez žrtvovanja polovine ukupnog kapaciteta diskova. | Mana: Ovaj sistem generalno nema mana, ako izuzmete finansijsku činjenicu kupovine četiri ili više hard diskova koji će proizvoditi dosta toplote što opet dodatno opterećuje vaš budžet nužnom potrebom za eksternim kućištem i raznim konektorima.

Imajte na umu da iz Data Solutions-a, specijalističke laboratorije za spašavanje podataka poručuju da upotreba identičnih diskova u nizu obezbeđuje najbolje performanse i povećava šanse za spašanjem podataka ukoliko dođete u situaciju da se RAID više ne prijavljuje računaru.

Povezani članci:

HD video skladištenje (1) – Pet najbitnijih pravila

Ostavi komentar :, , , , , , , , vise...
  1. Vanja Srdic

    Autor ovog članka, Vanja Srdic o sebi piše:

    Dugogodišnji saradnik kompanije Data Solutions u sektoru marketinga. Po zanimanju reditelj, snimatelj i producent. Živi i radi u Njujorku odakle šalje najnovije vesti iz savremenih veb-tokova.

Na blogu još o tome pišu...

  1. 25 godina “Flash” memorije

    Ove se godine navršava 25 godina od kada je Toshiba komercijalizovala izum Dr. Fujio Masuoke, flash memoriju. Dr. Masuoka je dizajnirao prve flash memorije u laboratorijama Toshibe početkom osamedesetih godina prošlog veka, a anegdota kaže da je ime “flash” poteklo od kolege Shoji Arziumija koga je proces brisanja memorije asocirao na blic sa kamere ili [...]

    Autor: Igor Šestanj | Objavljeno u kategoriji: Tehnologija

  1. bubke

    Backup u oblaku

    Skladištenje podataka u “oblaku” postalo je dostupno svima. Prednosti ovakvog načina skladištenja uvidele su kako velike kompanije, tako i pojedinci. Sve što je potrebno da bi Vam podaci uvek bili dostupni je Internet konekcija i uređaj kojim pristupate Internetu. Više nije bitno da li je to desktop računar, laptop računar, tablet ili smart phone. Ali [...]

    Autor: bubke | Objavljeno u kategoriji: Tehnologija

Showcase

Kako su nastali kompjuterski virusi?

Prvi akademski rad o teoriji kompjuterskih virusa (iako termin "kompjuterski virus" još nije bio u upotrebi u to vreme) je zabeležen 1949. godine od strane John von Neumann-a koji je držao predavanja na Univerzitetu u Illinoisu o 'teoriji i organizaciji kompleksnih automata ". Rad von Neumann-a je kasnije objavljen kao "Teorija o samo-reprodukciji automata". U svom eseju von Neumann je opisano kako kompjuterski program može biti projektiran tako da se sam reprodukuje.

Godine 1972. Veith Risak je objavio članak "Samo-reprodukujući automati sa minimalnom razmenom informacija". U članku se opisuje potpuno funkcionalni virus napisan u asembleru za SIEMENS računarski sistem 4004/35, a mnogi smatraju da je prvi pravi predak današnjih virusa bio je Prevading animal koji je bio sposoban da se nadodaje na druge programe na UNIVAC 1108 računarskom sistemu.